10 zanimljivih činjenica o Marijanskoj brazdi, najdubljem mjestu na zemlji. Kolika je dubina Marijanske brazde, što je u njoj? Ima li života u Marijanskoj brazdi?

Zanimljivosti o Marijanskoj brazdi.

Marijanska brazda jedno je od najneobičnijih, najzanimljivijih mjesta pod zemljom, ispod razine mora. Područje je dosta slabo istraženo. Ne zna se mnogo podataka o ovom mjestu. Pokušat ćemo ispričati zanimljive činjenice.

Marijanska brazda na karti

Marijanska brazda je duboka oceanska brazda u zapadnom Tihom oceanu, najdublja poznata u to vrijeme. Lokacija se može vidjeti na karti.

Što se nalazi u Marijanskoj brazdi: reljef i značajke

Malo je ekspedicija posjetilo dno brazde. Činjenica je da prvi pokušaji da se dođe do ovog mjesta datiraju iz 1875. godine. Zatim je skupina znanstvenika pokušala doći do područja depresije. Puno je zanimljivih priča, ali i legendi, koje govore da je sva oprema koja je spuštena vrlo debelom sajlom bila deformirana i pohabana, iako je napravljena od vrlo čvrstih metala kreiranih posebno za ekspediciju. U području depresije vlada vrlo visok tlak, 1100 puta veći od atmosferskog tlaka. Uostalom, cijeli stupac morske vode pritišće ovu točku.

Značajke:

• Prije se mislilo da je ovo područje glatko, ali zapravo nije. Unutar korita otkrivena su četiri vrha i nekoliko planinskih grebena.
• Najzanimljivije je da je Marijanska brazda nastala kao rezultat sudara filipinske i pacifičke ploče i njihovih rasjeda.
• Na samom dnu pronađena je specifična siva sluz koja podsjeća na gustu viskoznu kašu. U običnim rijekama nalikuje jezeru. U ovom slučaju, prilično je sklizak. Ali pod pritiskom opaženim u Marijanskoj brazdi, tvar se pretvorila u viskoznu, ljepljivu, viskoznu masu.

Marijanska brazda: dubina, temperatura vode

Mount Everest se smatra najvišim vrhom, njegova visina je približno 8.800 m, dok dubina Pacifičkog korita doseže 11 km. to jest, ako potopite Mount Everest do dna depresije, tada će do vrha mora biti više od 2 kilometra. Visina Marijanske brazde veća je od visine Mount Everesta.

Postoje još neke neobične činjenice o padobranu:

• Vjeruje se da voda unutar ove žalbe mora biti vrlo hladna, zapravo temperatura je između 1 i 4 stupnja. To je zbog činjenice da u nekim točkama Marijanske brazde postoje topli izvori koji pucaju kipućom vodom.
• U isto vrijeme, temperatura tekućine u ovim izvorima je približno 412 stupnjeva Celzijusa. Ali budući da se to događa u vodenom stupcu, tekućina ne teče, zbog činjenice da postoji vrlo jak pritisak u tom području. Topli izvori miješaju se s hladnom vodom, podižući temperaturu. Zahvaljujući tome, moguć je barem nekakav život na dnu Marijanske brazde.

Dubina Marijanske brazde: značajke mjerenja

Podaci svih ekspedicija su različiti. To je zbog mjerne opreme. Istodobno, gustoća i temperatura vode značajno se razlikuju u različitim područjima. Što dovodi do grešaka u mjerenjima.

• Najveća dubina korita je 11 022 m, prema podacima ekspedicije iz 1951. godine. Naknadno je u sovjetskoj obrazovnoj i enciklopedijskoj literaturi određena vrijednost od 11 022 m za najveću dubinu Marijanske brazde.
• Istraživanja iz 1995. pokazala su da iznosi oko 10.920 m, a istraživanje iz 2009. da iznosi 10.971 m. Najnovije istraživanje iz 2011. daje vrijednost od 10.994 metra s točnošću od ±40 metara.

10 zanimljivih činjenica o Marijanskom otočju Rov

Dugo vremena se vjerovalo da na ovom području nema života, jer pritisak ne dopušta nikome da tu preživi.

Život u oluku i zanimljive činjenice:

1. Nedavno su se pojavile činjenice o, da postoje ogromne amebe u vodama depresije. To su jednostanična bića promjera 10 cm, prekrivena posebnim filmom koji je vrlo otporan na pritisak i ne puca. Ove jednostanične životinje hrane se onim što je palo na dno Marijanske brazde.
2. Vjeruje se da nalazište sadrži veliki broj morskih i ribljih lešina.
3. Osim toga, u blizini depresije pronađeni su mekušci s vrlo neobičnim sastavom ljuske, koji se ne urušavaju pod tako visokim pritiskom. Prije toga se vjerovalo da mekušci u ljušturama, u tvrdoj ljusci, tamo ne mogu postojati, zbog visokog tlaka.
4. Najzanimljivije je to što su organizmi koji žive u oluku inertni na teške metale i neke kiseline. Ovi reagensi ih jednostavno ne uzimaju, unatoč činjenici da većina živih organizama umire od izloženosti tim tvarima.
5. Hobotnice i mekušci pretvaraju sumporovodik koji se oslobađa u koritu u poseban protein. To im omogućuje da ne umru u tako agresivnim uvjetima. Istodobno se drvo i staklo uništavaju pritiskom u oluku.
6. Osim toga, na dubini od 4000 m od površine mora žive najstarije ribe. Gotovo svi su slijepi, jer sunčeva svjetlost ne prodire na toliku dubinu i praktički se ništa ne vidi.
7. Živi organizmi imaju vrlo debelu kožu i prekriveni su osebujnom ljuskom, koja se bitno razlikuje od običnih morskih riba. Jer površina riblje kože mora izdržati snažan pritisak koji je unutar Marijanske brazde.
8. Mnogo je priča oko Marijanske brazde, i to prilično strašnih. Jedna od ekspedicija, koja je odlučila istražiti depresiju, spustila je kabel s opremom na dno, čula strašnu škripu i, bojeći se za opremu, podigla ga. Otkrila je da je kabel promjera 20 cm znatno oštećen, prerezan je napola, kao pilom. Zbog toga su se pojavile glasine da tamo žive bića slična mitskim čudovištima. Zapravo, u ovom trenutku više nema dokaza da Marijansku brazdu doista naseljavaju strašna čudovišta koja se svojim izgledom razlikuju i podsjećaju na drevne ribe i strašna bića.
9. Ni morski psi ni dobro poznate morske ribe od kojih inače pripremamo hranu ne žive tako duboko. Jer sve te ribe imaju vid i žive u plitkom moru. Ni najveći kit ne pliva dublje od 1000 m. Dakle, sve druge ribe, živa bića koja se nalaze u blizini depresije, koja se svojim tijelom, kao i nekim značajkama, značajno razlikuju od standardnih riba.
10. Na ovom mjestu otkrivene su neobične hobotnice koje nemaju ruke, cijelo tijelo podsjeća na ogromnu suknju. Struktura je zbog činjenice da je u takvim uvjetima potrebno kretati se i oduprijeti se visokom pritisku. Zato hobotnica ima tako neobičan oblik. Osim toga, gotovo svi stanovnici korita prekriveni su vrlo gustom kožom, koja se odupire tako visokom pritisku i ne puca.

Trenutno je Marijanska brazda gotovo neistražen objekt, s - zbog činjenice da čovječanstvo još nije napravilo korak u svom razvoju da zaroni do takve dubine, da proučava sve žive organizme. Unatoč činjenici da letimo u svemir i istražujemo druge planete, trenutno je istraženo samo 5% svjetskih oceana. Njegov najtajanstveniji dio je Marijanska brazda.

VIDEO: Marijanska brazda