Poslovice i izreke o govoru i govoru za djecu predškolske i školske dobi, škole, vrtiće: zbirka najboljih poslovica s objašnjenjem njihova značenja. Koje su i kako pronaći poslovice i izreke koje djecu uče lijepom govoru?

U ovom članku analizirat ćemo poslovice koje su djeci zanimljive i poučne. Naučite s djecom poslovice o govoru i jeziku, a naš će vam članak u tome pomoći.

Poslovice i izreke su iskazi koji su uvijek prisutni u našim životima na jedan način ili još. Uz pomoć takvih izraza naš govor postaje emotivniji i rječitiji. Također ne treba zaboraviti da se poslovicama može objasniti razne pojmove, posebno kada je riječ o poučavanju djece.

Poslovice i izreke o jeziku i govoru za predškolsku dob, vrtić: zbirka s objašnjenjem značenja

Uz pomoć jezika, s kojima komuniciramo s rodbinom, prijateljima i načelno sa svima oko nas. Sposobnost govora daje nam priliku da izrazimo svoje misli i pokažemo emocije gotovo od rođenja.

Vrlo je važno dati maloj djeci da shvate da su govor i riječi svojevrsni alati kojima se treba vješto služiti kako ne bi naškodili sebi ili nekom drugom.

• Riječ nije vrabac: doletjet će - nećeš je uhvatiti. Ova izreka jedna je od najpopularnijih, aktualna je i danas. Značenje izraza je da se izgovorena riječ ne može povući. Doslovno govoreći, možete reći osobi da zaboravi što ste rekli. Kao primjer se koristi vrabac, jer za razliku od riječi, ptica koja je izletjela iz kaveza, može se vratiti po želji.
• Riječi su srebro, šutnja je zlato. Ova izreka nam objašnjava da je važno ne samo znati lijepo i pravilno govoriti, nego i šutjeti ako situacija to zahtijeva. Srebro je, kao što znate, jeftiniji metal od zlata, pa je u nekim slučajevima puno vrijednije šutjeti, čak i ako znate što reći.
• Riječi su dobre ako su kratke. Izreka nam govori da sposobnost izražavanja vlastitih misli nije uvijek najvažnija stvar. Vrlo je važno znati izraziti misli na takav način da ih ljudi jednostavno razumiju.

• Gdje su riječi rijetke, tu su imaju težinu Značenje poslovice je da riječi imaju značenje samo ako se ne razlikuju od djela. Ako osoba cijelo vrijeme puno govori, ali u isto vrijeme ne čini ništa od onoga što je izgovoreno, onda su te riječi bezvrijedne.
• Nemoj uvijek govoriti ono što znaš, ali uvijek znaj što govoriš. Poslovica nas uči da uvijek kažemo samo ono što pouzdano znamo i da svojim nagađanjima ne dovodimo druge u zabludu. Ujedno, izreka skreće pozornost da je potrebno govoriti promišljeno i da uvijek postoje stvari o kojima je u svakoj konkretnoj situaciji bolje šutjeti.
• Govori malo, slušaj puno, a misli još više. Ova je poslovica dosta zanimljiva i poučna. Njegovo značenje je da čovjek prije svega treba misliti i slušati, a tek onda govoriti. Pričati nepromišljeno i puno je znak ljudske gluposti.
• Prvo razmisli, pa onda govori. Ova izreka nas također uči da prije nego što nešto kažeš, treba dobro razmisliti o svojim riječima i posljedicama koje će uslijediti nakon što su izgovorene. Kao što znate, riječ može boljeti bolnije od noža, stoga morate kontrolirati sve svoje izjave.
• Lijepe riječi i zapali kamen. Kamen je vrlo tvrda stijena koju je teško uništiti bez posebnih alata. Zato je takav materijal odabran za usporedbu. Izreka nam govori o snazi ​​dobre, ljubazne riječi. Uz pomoć takvih riječi možete rastopiti srce čak i najbezosjećajnije i najzločestije osobe.
• Neljubazna riječ je bolnija od goruće vatre. Vatra može nanijeti veliku štetu čovjeku i njegovom zdravlju. Unatoč tome, izreka nam objašnjava da zla, nepromišljena riječ može boljeti čovjeka bolnije od vatre.
• Glava će odletjeti za tanke riječi. Pod mršavim riječima uobičajeno je razumjeti zle, neljubazne riječi. “Odletjet će glava” znači da će takve izjave sigurno biti kažnjene. Poslovica nas uči da sve riječi treba paziti, jer svatko za njih odgovara samostalno.
​​​​
• Dugo razmišljao, tako dobro rečeno. Izreka nam objašnjava da su u pravilu namjerne riječi točne. Stoga je bolje dugo razmišljati i dobro se izraziti nego bez razmišljanja nešto reći i dovesti se u neugodan položaj.
• Grindanje od dana do večeri, ali ništa za slušanje. Tako kažu za one ljude koji beskrajno govore, a pritom ne govore ništa vrijedno. Odnosno, riječi takvih ljudi su bezvrijedne.

• Bez riječi - ojačati, i davši - držite se. Izreka nas uči da se riječ dana nekome mora održati. Odnosno, obećavši nekome nešto, potrebno je ispuniti obećanje.
• Bolje je ne dogovoriti se nego pregovarati. Suština ove izjave je da bez razmišljanja možete izgovoriti puno nepotrebnih riječi. Na primjer, reći nešto uvredljivo osobi ili reći nekome nečiju tajnu. U ovom slučaju, bolje je šutjeti i ne govoriti ništa, čak i ako to stvarno želite.
• Šuti kao da mu je vode na usta. Nekoliko nas je pokušalo progovoriti nakon što smo popili gutljaj vode. Međutim, logično je pretpostaviti da neće raditi s tekućinom u ustima. Zato se osoba koja cijelo vrijeme šuti uspoređuje s osobom koja ima vodu na ustima.
• Oštar jezik je dar, a dugačak je kazna. Oštar jezik obično se smatra sposobnošću osobe da ubaci riječ na odgovarajući način, da suptilno pokupi nešto, da ublaži situaciju smiješnom šalom. Takva se vještina s pravom smatra darom, jer se ne daje svima. Ali dugačak govor, odnosno govor koji cijelo vrijeme brblja i najčešće mimo teme, predstavlja nevolju. Štoviše, nevolja nije samo za onoga koji ima takav jezik, već i za one oko njega.

Najbolje poslovice i izreke o jeziku i govoru za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast: zbirka s objašnjenjem značenja

U školskom programu uvijek ima mjesta za poslovice i izreke. I nije uzalud, jer uz njihovu pomoć starijoj djeci možete prenijeti da njihove riječi imaju moć i mogu "izliječiti" ili "osakatiti" druge ljude.

• Jezik je dug, misli su kratke. To je ono što kažu za ljude koji malo ili nimalo misle, ali u isto vrijeme uvijek puno govore. Pritom su njihovi razgovori često potpuno besmisleni.
• Moj jezik je moj neprijatelj: on prvo ispituje um, traži nevolju. Ova je poslovica danas vrlo relevantna i često se koristi. Jezik doista može biti neprijatelj svom gospodaru, ali samo ako “ne surađuje” glavom i pameću. „Traži prije uma, traži nevolju“, znači da čovjek govori prije nego što misli, pa su najčešće njegove izjave besmislene i neumjesne.
• Jezik brblja, a glava odgovara. Osoba uvijek mora biti odgovorna za svoje postupke i riječi. Izreka nam govori da postoje posljedice za nečije nepromišljene izjave.

• Od prazno u prazno sipaju. Prazan i prazan su riječi sinonimi. Tako kažu za ljude koji beskrajno govore o istoj stvari. Takvi su razgovori gotovo uvijek besmisleni.
• Bolje je daviti se nogom nego jezikom. Šutjeti se u ovom slučaju koristi u smislu pogriješiti, reći nešto pogrešno. Poslovica nas uči da je nemarna riječ ponekad gora od nepromišljenog djela.
• Govor je poput meda, a djela su poput pelina. Med je vrlo ukusan i sladak proizvod. S druge strane, pelin je gorak. Značenje izreke je da ima ljudi koji lijepo govore, ali ništa ne rade, zato kažu da su riječi kao med, a djela kao pelin.
• On rječito govori, ali nema što slušati. Govoriti crveno znači izražavati se lijepo, zanimljivo. Suština izreke je da mnogi ljudi znaju samo lijepo prezentirati informacije, ali su pritom njihove riječi potpuno besmislene.
• Jezik bez kostiju: što hoće, to i pljuje. To je ono što kažu za osobu koja se neprestano izražava bez razmišljanja. Ovdje je odsutnost kostiju faktor koji omogućuje osobi da kaže bilo što.
• Ne možeš baciti rupčić na tuđa usta. Značenje izreke je da svaki čovjek može govoriti što god hoće. Samo osoba sama može odlučiti što se može i treba reći, a o čemu je bolje šutjeti. “...ne zatvaraj kapiju” znači da je čovjeka nemoguće natjerati na šutnju ako on sam to ne želi.
• Govori što god hoćeš svojim jezikom, ali ne daj rukama odriješene. Izreka nas uči da se sve može reći u čisto teoretskim terminima. Međutim, u tom pogledu ne možete pustiti ruke i dati na volju emocijama.
• Jedi pitu s gljivama i drži jezik za zubima. Izreka nas uči da se u mnogim situacijama treba suzdržati i ne izreći ono što je poznato. Držati jezik za zubima znači šutjeti, ne reći previše.
• Ne žuri odgovoriti, žuri slušati. Sposobnost slušanja i izvlačenja zaključaka iz onoga što je rečeno je dar. Vrlo je važno kontrolirati se, pritom više slušati nego govoriti.

• Ustima i pij med. Tako kažu za osobu koja zna lijepo i uvjerljivo govoriti. Slatki su mu govori, pa kažu da bi samo med pili.
• Ne bacaj riječi u vjetar. Vjetar je strujanje zraka koje je u stalnom kretanju, odnosno ova pojava predstavlja nepostojanost. Bacati riječi u vjetar znači nešto reći, ali u isto vrijeme ne biti spreman preuzeti odgovornost za izrečeno. Izreka nas uči da sve svoje izjave trebamo razmotriti i biti spremni preuzeti odgovornost za ono što kažemo.
• Ne vjeruj tuđim riječima, vjeruj svojim očima. Ljudski glas ponekad je prilično zastrašujući, pa čak i okrutan. Ponekad ljudi govore stvari koje su potpuno neistinite. Stoga nam ova izreka govori da je važno vjerovati samo u ono što smo sami vidjeli, a ne uzimati tuđe riječi zdravo za gotovo.

Popularne ruske narodne poslovice i izreke o jeziku i govoru: zbirka s objašnjenjem značenja

ruski narodna umjetnost ne prolazi bez poslovica i rječitih izreka. Neke od poslovica više se ne koriste u svakodnevnom govoru, ali postoje neke koje su i danas aktualne.

• U slatkim govorima uvijek ima gorčine. Značenje poslovice je da lijepe riječi nisu uvijek istinite. Izreka nas uči da objektivno procjenjujemo informacije koje nam ljudi prezentiraju.
• Gdje je mnogo riječi, malo je djela. Izreka nam kaže da pričljivi ljudi često znaju samo lijepo pričati, ali kad dođe vrijeme da djeluju i ispune obećanja, oni odstupe.
• Pričati je lako, raditi je teško. Naš se jezik gotovo nikad ne umori, zato mnogi ljudi toliko vole čavrljati. Izrečeno je najčešće puno teže provesti u djelo nego jednostavno izgovoriti, zato kažu da je lako reći kako treba, ali je teško uzeti i tako učiniti.
• Dobra riječ krila daje. Riječi, kao što znate, mogu i liječiti i osakatiti. Lijepa i ugodna riječ može u čovjeka uliti vjeru, dobrotu i povjerenje. Zato kažu da ljudi od dobrih govora dobiju krila.

• Dobra riječ čovjeku, ta kiša u suši. Kad nastupi suša, sva živa bića se smrznu, život kao da stane, međutim, dolaskom kiše sve se vraća u svoj krug. Tako je to u životu s čovjekom. Dobra riječ može nadahnuti čovjeka, dati mu vjeru u sebe.
• Ni bos ne možeš pratiti njezin jezik. Tako kažu za ljude koji mnogo i brzo govore.
• Kakav um, takav i jezik. Značenje poslovice je da često ono što si osoba dopusti reći ovisi o njegovoj mudrosti i inteligenciji. Ludi ljudi ne govore pametne stvari, ni mudri ljudi. Rijetko ćete čuti glupost od mudre osobe.
• Kad govoriš, misli. Izreka nas potiče da razmislimo o tome što ćemo reći. Promišljene izjave nikada nas neće dovesti u neugodan položaj.
• Najbolji lijek je uvijek govoriti istinu. Izreka nam objašnjava koliko je istina važna i uči nas da u svim situacijama trebamo govoriti samo istinu.
• Opširnost nije mudrost. Izreka nam objašnjava da osoba koja stalno i puno priča nije nužno inteligentna i mudra. Naprotiv, nesputani jezici često govore o ljudskim ludostima.
• Jedno je puno pričati, drugo je nešto reći. Govoriti poslovno znači govoriti ispravne, inteligentne riječi koje se odnose na bit stvari. Suština tvrdnje je da postoji velika razlika između osobe koja brblja prazne riječi i osobe koja govori smislene informacije.
• Prava je riječ poput lijeka: gorka je, ali liječi. Ponekad istina nije baš onakva kakvu bismo željeli da bude. Unatoč tome, puno je bolje znati istinu i živjeti izvlačeći zaključke nego sebi ugađati lažima i stvarati iluziju sreće.
• Rana nanesena riječju teža je od rane od strijele. Značenje izraza je da ponekad izgovorena riječ može donijeti više boli i štete nego bilo koje oružje, jer je duševna patnja ponekad mnogo jača od fizičke.
• Riječ je zapovjednik ljudske moći. Izreka nam objašnjava da riječi nisu samo zvukovi. Sve riječi imaju veliku moć i ako se pravilno koriste, možete pomicati planine.
• Probadaš riječju ono što ne možeš probosti iglom. Ljudska duša je nevidljivo drugo mjesto. Međutim, njezin vlasnik uvijek zna i osjeti kako je boli. Značenje poslovice je da riječi mogu raniti dušu.
• Loši ljudi imaju jezik zlikovaca. Bit izreke je da zli ljudi uvijek govore puno gadosti.
• Dobar govor ugodno je slušati. Izreka nam objašnjava da je uvijek ugodno slušati osobu koja govori lijepe, lijepe riječi i istinu.

• Rečeno je lice, bez uključenog hakiranja. Svi znamo da se o nama iza leđa u pravilu govore samo loše stvari. Izreka nas uči da se riječi izgovorene u lice, čak i ako su neugodne, ne mogu smatrati zlobnima.
• Jezik bez kostiju. Tako kažu za osobu koja govori mnogo, a često samo gluposti.
• Ogovaračev jezik je duži od stepenica. Uobičajeno je razumjeti takvu ljudsku osobinu kao pričljivost pod dugim jezikom. Ljudi koji lažu stalno nekoga raspravljaju i osuđuju, zato kažu da tračeri imaju jako dugačak jezik.
• Ne žuri s govorom, ali nemoj biti lijen u svojim postupcima. Značenje izreke je da trebate govoriti tek nakon što ste razmislili o onome što želite reći, ali morate to učiniti brzo.

Najzanimljivije poslovice i izreke o jeziku i govoru za djecu: zbirka s objašnjenjem značenja

Nisu samo ruske narodne poslovice i izreke zanimljive i poučne. Elokventni izrazi drugih naroda svijeta jednako su relevantni i popularni.

• Kada govorite, vaše riječi trebaju biti bolje od šutnje. (Arapski). Šutnja je, kao što znate, zlato i ponekad se sama šutnja cijeni više od riječi. Poslovica nas uči da treba govoriti samo ako si siguran da će ono što je rečeno biti važnije i vrjednije od šutnje. Ako nema takvog povjerenja, bolje je odbiti bilo kakve govore.
• Što ne možete učiniti silom, možete učiniti riječju. (Azerbejdžanski). Fizička snaga nije pokazatelj snage duha i uma. Značenje izreke je da uz pomoć dobro odabranih riječi možete riješiti bilo koji problem, uliti vjeru u osobu, pronaći nove prijatelje itd.
• Razmislite o tome što pričate o, čak i kada se šalite. (ujgurski). Gotovo svi smo vjerojatno čuli ovu izreku "U svakoj šali postoji zrno istine." Zaista često najozbiljnije stvari ljudi mogu prikazati u obliku šale. Suština poslovice je da čak i šala može uvrijediti i povrijediti čovjeka, pa takve riječi treba dobro razmisliti prije izgovora.
• Prije nego što progovorite, okrenite jezik sedam puta. (Vijetnamski). Ponovite govor sedam puta, pa dobro razmislite, odvažite sve prednosti i nedostatke. Izreka nas uči da prije nego što izgovorite riječ, trebate razmisliti o posljedicama onoga što izgovorite.
• Kad govoriš, misli. (Kineski). Ova poslovica također potiče ljude da budu oprezni sa svojim riječima i da razmisle prije nego što govore.

• Razmotrite što kažeš, žvači ono što jedeš. (tibetanski). Proces jedenja i govora imaju neke sličnosti. Osoba rijetko guta hranu, slabo ju je žvakala, a čak i ako se to dogodi, to je vrlo loše za tijelo. Tako je to s izgovorenim riječima, možete reći bez razmišljanja, ali ne zna se kakve će to posljedice izazvati. Izreka uči da budete oprezni sa svojim mislima i govorima.
• Jedna će te topla riječ ugrijati na jakom mrazu. (Kineski). ​​​​Riječ ima veliku moć, pa se uz pomoć nje mogu činiti čuda. Značenje poslovice nije doslovno, međutim, ugodna riječ može rastopiti nečije srce, pomoći mu da se vrati u život.
• Riječ je ključ koji otvara srca. (Kineski). Ova izreka još jednom potvrđuje da uz pomoć riječi možete pronaći pristup bilo kojoj osobi i izlaz iz svake situacije.
• Ranjen od mača će biti izliječen, od riječi - nikada. (Azerbejdžanski). Tjelesne rane i bolesti zacjeljuju s vremenom i uz odgovarajuće liječenje i obično ne ostavljaju traga. Ali s duševnim ranama zadobivenim zbog okrutnih i zlih riječi stvari idu drugačije. Vrlo je teško zaboraviti loše riječi, a one će vas stalno podsjećati.
• Ubijaju jezikom, kao bodežom, samo krv ne teče. (Kineski). Značenje izjave je da izgovaranjem grube, uvredljive i okrutne riječi možete ubiti osobu. Naravno, "ubiti" se ne misli doslovno. U ovom slučaju, osoba umire od duše.
• Bolje je dobro činiti nego dobro govoriti. (Engleski). Suština izreke je da lijepo govoriti ne znači i lijepo činiti. Bolje je šutjeti i pritom činiti ispravna i plemenita djela, nego stalno pričati i ništa od onoga što se govori.
• Tvoj jezik je lav, daj mu ruke, pojest će te. (Afrički). Lav je kralj životinja. Ova životinja predstavlja snagu, hrabrost, hrabrost i izdržljivost. Jezik se uspoređuje s lavom jer je također moćan u svojoj sposobnosti izražavanja i izgovaranja različitih riječi. Ako ne kontrolirate ono što govorite, prije ili kasnije to će raditi protiv vas.
• Dug je put između "reći" i "činiti". (španjolski). Vrlo je lako voditi razgovore i davati obećanja, ali vrlo je teško izvršiti ono što je obećano i rečeno, pa se uvriježilo reći da postoji vrlo dug put između tih procesa.
• Malo je istine u onome iz koga mnogo riječi izvire. (Litvanski). Dokoni razgovori i neprestano brbljanje rijetko su se uzimali za nešto ozbiljno i vrijedno pažnje. Stoga je općeprihvaćeno mišljenje da osoba koja malo priča obično puno radi, a osoba koja priča u pravilu ne provodi ništa od rečenog.

• Vječni snijeg prije će se otopiti nego vokabular riječi issyaknut. (Azerbejdžanski). Izreka nam objašnjava da će ljudi koji su po prirodi pričljivi uvijek biti takvi. To je bit takve osobe. Pravi se usporedba s vječnim snijegom koji se nikad ne topi, jer je i pričljivost takvih ljudi vječna.
• O čemu te ne pitaju, o tome ne govori puno. (Osetinsk). Izreka nas uči da trebamo cijeniti svoje riječi i znati ne govoriti kada se to od nas ne očekuje ili ne traži.

Male, kratke poslovice i izreke za djecu o jeziku i govoru: zbirka s objašnjenjem značenja

• Kratko i jasno. Da bi se nešto ispravno i lijepo reklo, uopće nije potrebno mnogo i pametno govoriti. Ako se osoba izražava jednostavno i jasno, kaže se da su njeni govori kratki i jasni.
• Bog je dao dva uha i jedan jezik. Mnogo je izreka da smo obdareni s dva uha, da slušamo puno i samo na jednom jeziku, da govorimo umjereno i samo do cilja. Značenje poslovice je da je važnije slušati, razmišljati i donositi zaključke, neprestano razgovarati tjedan dana, a da nikoga ne čujete.
• Ne vjerujte svakoj glasini. Ljudska ogovaranja, ogovaranja i glasine su ono što kvari odnose među ljudima. Najčešće mnoštvo informacija nema veze s istinom. Stoga nas ova izreka uči da primljene informacije razmotrimo i vjerujemo u njih samo ako su provjerene.
• Ne treba govoriti prije tebe. Ovo se kaže kada se izgovara i izgovara neka informacija, koja izvorno nije bila namijenjena nijednoj nazočnoj osobi.

• Laskava kao svraka. Krik i zapomaganje svrake teško je ne primijetiti. Zvukovi ove ptice su vrlo brzi i oštri. Tako kažu za osobu koja stalno nešto priča, a pritom to čini izuzetno brzo.
• Jezik je oštriji od igle. Suština izreke je da se jezik može ubosti mnogo bolnije od najoštrije igle, jer igla uzrokuje fizičku bol, stvara ranu na tijelu, a riječi ranjava dušu.
• Jezik će dovesti do Kijeva. Kažu tako jer uz pomoć komunikacije možete saznati bilo koju informaciju. U prošlosti, kada nije bilo karata i drugih sredstava komunikacije, ljudi su koristili jezik kao navigator. Mnogi su željeli doći do Kijeva i na putu su pitali prolaznike i namjernice za put. Tako se pojavila ova izreka.
• Zemlja je puna sluha. Suština izreke je da ljudi vrlo često govore lažne informacije, a svaka sljedeća osoba jače iskrivljuje ono što je čula nego prethodna. Nakon ovakvih akcija, naša zemlja se doslovno puni glasinama.
• Tajna za cijeli svijet. Svima nam je jasno da je tajna tajna, skrivena informacija koja u načelu nije namijenjena širenju među širokim masama stanovništva. Ovaj izraz odnosi se na informacije za koje se govorilo da su tajne, ali su postale poznate svima zbog nečije pričljivosti.

• Rečeno - učinjeno. Ovo je ono što kažu o postupcima osobe koja uvijek radi ono što kaže, odnosno odgovara za svoje riječi.
• Bojte se Svevišnjega, ne govorite previše. Vishnyi znači Bog. Poslovica nas sve poziva da govorimo samo istinu i da u isto vrijeme razmislimo o svakoj riječi kako ne bismo nekoga uvrijedili ili uznemirili. Uostalom, svi ćemo biti kažnjeni za neistinite i uvredljive stvari.
• Bolje je šutjeti o onome o čemu se govori. Bit izreke je da je bolje šutjeti i ne govoriti ništa nego govoriti laž.

Poslovice i izreke nose duboko značenje. Ispravno ih upotrebljavajući u svom govoru, činimo ga bogatijim i rječitijim.

Video: Poslovica o jeziku i riječima